“Ajmooo! Izađiiii! Bravooo! Odličnoooo!”. “Idemoooo! Prva, druga, prva druga! Takooo jeeee!”. Nevjerojatna energija! Uzvici podrške i poticaja. Glas je katkad nešto ozbiljniji i oštriji, ali uvijek dobronamjeran. U službi momčadi.
Zlatko Dalić uistinu je znao odabrati. Izbor je bio nepogrešiv. Ivica Olić i Vedran Ćorluka. Nekad proslavljeni Vatreni koju su hrvatsku nogometnu reprezentaciju proslavili za sva vremena. Rijetki privilegirani iz “Kluba 100” i ljudi od golema izbornikovog povjerenja. U stručnom i ljudskom smislu. Gromade.
Statistika kaže da su Ola i Čarli u reprezentativnom dresu istodobno na terenu odigrali čak 58 utakmica. Od 2006. godine i Ćorlukina debija u Livornu protiv Italije pa sve do 2015. godine i posljednje Olićeve utakmice u najdražem dresu. Poslije je Ola postao “šef” Čarliju do okončanja njegove reprezentativne karijere. Danas su suradnici u Dalićevom stručnom stožeru. I puno više od toga.
Za početak, obojica su još uvijek u odličnoj formi. Ćorluka je već izvjesno vrijeme “zaražen” biciklizmom, Olić trčanjem u prirodi, bez obzira na to što je u danima Bayerna, vozeći se iz Ottobrunna prema trening kampu bavarskoga giganta u Säbener Strasse, iz automobila promatrao trkače i sebi u bradu govorio da se ne može zamisliti u njihovoj koži. Što god, u rijetkim slobodnim trenucima pronađu vrijeme za sebe i dobrano natope majice znojem, a listove napune pozamašnom kilometražom. Kao savršen recept da poslože misli i zadrže maksimalnu koncentraciju kad je to najpotrebnije. Na treninzima i utakmicama.
Ima još. Obojicu je za igračke karijere krasio neustrašiv gard i besprijekoran odnos prema momčadi i “svetom” dresu. Do te mjere da su za reprezentaciju doslovno krvarili. Ola pred otvaranje Svjetskog priprema 2014. u Brazilu protiv reprezentacije domaćina, Čarli tijekom utakmice s Turskom na Europskom prvenstvu 2016. godine u Francuskoj. I svejedno se nisu dali. Bili su u svakom duelu i na svakoj lopti. Ni u jednom trenutku nisu pomišljali odustati niti zatražiti zamjenu.
"Možeš imati pravo na slab dan, ali nemaš pravo na dan bez borbe". Tako je to svojedobno protumačio Vedran Ćorluka. I bio u pravu sto posto.
Danas te vrijednosti nastoje usaditi hrvatskim reprezentativcima koje čine boljima iz treninga u trening. Golemim iskustvom, znanjem, savjetima. I gardom koji nikad nije i neće prezati ni pred kim. A gard je nešto što je nemoguće naučiti. S tim se jednostavno rodiš. Ili jesi, ili nisi...
